Županija pčelarima dodijelila 100.000 kuna

Župan Željko Kolar, zamjenik župana Anđelko Ferek Jambrek i predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije Darko Milinković su se, povodom donošenja Odluke o dodjeli 100.000,00 kuna potpore Savezu za prihranu pčela, u utorak, 4. kolovoza, u Krapini obratili javnosti.

Župan Željko Kolar je odluku o dodjeli financijske pomoći Savezu pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije donio nakon prošlogodišnje katastrofalne godine i razgovora sa strukom koja je istaknula nužnost dodatne pomoći pčelarima. Župan Kolar je u svom obraćanju istaknuo da je ova odluka samo jedan korak u dugoj i bogatoj suradnji Krapinsko-zagorske županije i zagorskih pčelara. "Vrhunski zagorski bagremov med je, uz puricu s mlincima i štrukle, jedan od naših domaćih proizvoda koji najviše privlači turiste i kojim se Zagorje osobito ponosi" naglasio je župan i rekao da će Županija promovirati Krapinsko-zagorsku županiju kao vinsku regiju, welness regiju, ali isto tako i regiju koja je poznata po svom vrhunskom medu.

Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije Darko Milinković je zahvalio na dodjeli sredstava i istaknuo da je Županija pčelarima pomogla i na brojne druge načine, od kojih je istaknuo materijalnu pomoć, edukaciju pčelara i promociju meda.

Zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek podsjetio je na povijest suradnje pčelara i Županije koja se osim kroz izravne potpore pčelarima očitovala i na druge  načine - još je  2002. godine organizirana prva županijska izložba meda, a Županija se osobito ponosi time što je je  za zagorski bagremov med nakon provedenog postupka 2013. godine uspjela dobiti zaštićeni žiga  „Bagrem med zagorskih brega“ koji je našim pčelarima omogućio da svoj proizvod dignu na novu razinu i promoviraju kao prepoznatljivu robnu marku.

Savez pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije trenutno broji 8 udruga s 331 pčelarom koji imaju 13 913 košnica. Njima će ova financijska potpora pomoći da prebrode poteškoće koja im je uzrokovala katastrofalna 2014. godina u kojoj vremenski uvjeti nisu dozvoljavali razvoj pčelinjih zajednica, ali i redovnu cvatnju medonosnog bilja pa je unos nektara bio mali što je pak imalo za posljedicu dobivanje zanemarive količinu meda. U prosjeku se u 2014. godini vrcalo samo 7 kg bagremovog meda po košnici, a livadnog i kestenovog nije bilo uopće.